All posts by Brestovacka Banja

Brestovačka Banja – Brestovac

Šumom, lepotom izdašnog listopadnog i četinarskog drveća starog nekoliko stotina godina, okružena je Brestovačka Banja, prirodno lečilište osam kilometara jugozapadno od Bora (istočna Srbija) i četiri severozapadno od sela Brestovac, po kojem je i dobilo ime.

hotel-brestovacka-banja
Hotel u Brestovačkoj Banji

Nekadašnja vulkanska aktivnost i složen geološki sastav terena uslovili su pojavu termomineralnih voda poznatih od davnina. (U ovom delu istočne Srbije poznate su i Gamzigradska, Šarbanovačka, Smračkovačka i Nikoličevska Banja.)

Mineralne vode Brestovačke Banje korišćene su još u doba Rimljana i Vizantije. Za vreme Turaka Banja je bila vrlo poznata u Vidinskom pašaluku. 0 tome govore zapisi geologa, arheologa, putopisaca, istoričara, geografa… kao i ostaci tri kupatila-amama tada podignutih, od kojih je samo jedno sačuvano do današnjih dana – nalazi se u centru Banje.

Posle oslobođenja Timočke krajine od Turaka, 1833, Banja postaje značajno lečilište Kneževine Srbije. Kneginja Lubica, posećuje, sa sinovima Banju 1834, a već sledeće godine i knjaz Miloš Obrenović, koji odmah, od barona Herdera, traži hemijsku analizu banjske vode.
Herder je analizu izvršio 1835, na samom izvoru, i ukazano je na lekovita svojstva ovih voda, uporedivši ih s poznatim Hajštajnskim toplicama u Švajcarskoj i sličnim izvorima u Tirolu. Knjaz Miloš već 1837. počinje izgradnju banje. Najpre je podignut konak za njega, pa su, narednih godina, nicali drugi objekti – kupatila, bazeni, stanovi za goste, kafane…

Banja postaje, omiljena i kod dinastije – Karađorđevića. Knez Aleksandar Karađorđević je 1856. podigao „Zdanje”, kasnije nazvano „Knežev dvorac”. (U Banji se 1905. lečio kralj Petar I Karađorđević.)

Tako, sredinom prošlog veka Brestovačka Banja spada u red najposećenijih u Srbiji; tamo su, osim domaćih, dolazili i strani gosti, jer se u to vreme daleko pročula po svojoj lekovitosti. (U tom periodu, uz donatorstvo Milutina Petrovića, brata Hajduk Veljka, sagrađeni su i „stanovi” za siromašne goste-bolesnike.)
Ugled koji je Banja u to vreme stekla uticao je da 1871.g. i zvanično postane lečilište – postavljanjem dr Stevana Mačaja za prvog stalnog banjskog lekara. Otada su lečenje i upotreba vode pod stalnom kontrolom lekara.

brestovacka-banja-izvor
Izvor lekovite vode u Brestovackoj Banji

Brestovačka banja ima više izvora lekovite vode – svi se nalaze na obalama rečice Pujice – od kojih je samo 10 hemijski i balneološki ispitano. (Prvu analizu izvršio je 1834. Hrušauer u Beču.)
Lekovita svojstva ovih heteotermi (32°-38° C) i hiperterme (40° C), počivaju na mikroelementima kalcijuma, litijuma, kalijuma, rubidijuma, bakra, hlora, joda, broma, magnezijuma… ali i radioaktivnosti urana, radijuma i radona.

Ove prirodne oligotermalne vode uspešno se koriste na više načina: kupanjem, pijenjem, orošavanjem, ispiranjem, aerosolom, a služe i kao pomoćna sredstva medikamentima i u fizikalnoj terapiji. Najbolji rezultati postižu se kod oboljenja mišića, kostiju, zglobova i kože, kao i kod posledica povreda, opšte iscrpljenosti organizma i u rehabilitaciji posle bolesničkog lečenja.

Lečilište – na 385 m nadmorske visine – okružuje oko 100 hektara nepreglednih, najprostranijih i najstarijih šuma u Srbiji, zaklanjajući Banju od vetrova, što klimu čini prijatnom, bez jakih vrućina, a u vazduhu ima dosta vlage. Sve to, uz vodu, pogoduje lečenju i rehabilitaciji, kao i oporavku i odmoru i zdravih gostiju.

Priroda je bila izdašna u svakom pogledu prema ovom kraju Srbije. Pejzaži su očaravajući u svako doba godine: u proleće – kada sve ozeleni, u jesen – kad žbunovi ruja „titraju na vatrenim bojama ružičastog plamena”, zimi – kad ovde gospodari tišina beskrajnog belog pokrivača…

Uz planinarenje i izlete, posetiocima se pruža mogućnost lova u – po bogatstvu i raznovrsnosti divljači – prvorazrednim lovištima po gorama planine Crni vrh ili pecanja na Borskom jezeru i brojnim rekama i rečicama.

Uz lov, ribolov, posete pećina Lazareva i Vernjikica i upoznavanje sveta podzemne tišine i neobičnih darova prirode, osvajanje kanjona Lazareve reke i prostranstava Dubašnice, obilazak brojnih arheoloških nalazišta iz raznih perioda čovekovog postojanja (Zlot, Krivodol, Selište, Čoka lu Balaš…) – dani provedeni u Brestovačkoj Banji moraju se pamtiti.

seoski-turizam
Seoski turizam u Brestovackoj Banji

Prijatan boravaku ovom lečilištu omogućavaju i „Dani Brestovačke Banje“, turističko-zabavna i kulturna manifestacija koja se tradicionalno održava sredinom avgusta. Tada nastupe folklorni ansambli sa izvornim igrama, pesmom i svirkom, priređuju se nadmetanja u pripremanju narodnih jela ovoga kraja, na ražnju se ispeče vo od nekoliko stotina kilograma, pivopije se nadmeću u ispijanju piva, izlože se rukotvorine seoskih domaćica i domaćina…
Smeštaj je moguć u samoj Brestovačkoj Banji :

  • motel „Izletnik”
  • hoteli „Srpska kruna”
  • „Dom odmora” i

nekoliko komfornih vila („Toplica”, „Banja”…)

raspolažu sa 100 ležaja, a kućna radinost sa još tridesetak;

na Borskom jezeru-hotel „Jezero”, vile i kamp-naselje imaju 500 postelja.